U Zagrebu je 21. 06. 2016. održana druga Interdisciplinarna učionica pod nazivom "Politizirana sjećanja – borba za teritorij kolektivnog pamćenja" koju je organizirala TPO Fondacija u suradnji s Klubom studenata povijesti – ISHA iz Zagreba. Učionice implementira TPO Fondacija u sklopu PILAR programa. Učionica je okupila stručnjake/inje iz oblasti povijesti, jezika i građanskog aktivizma s kojima su studenti/ce raspravljali o sveprisutnim duhovima prošlosti i načinima kako učiti iz nje i koračati ka boljoj budućnosti.
Na učionici su sudjelovali studenti/ce iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dok su predavači/ce bili profesori povijesti Hrvoje Klasić i Dragan Markovina, profesorica hrvatskog jezika Snježana Kordić, te aktivistkinja i osnivačica udruženja "Documenta" Vesna Teršelič. Profesor Klasić se osvrnuo na revizionizam i relativizaciju fašističkih zločina. Kazao je da su te promjene vidljive u brojnim primjerima, od novih sadržaja u povijesnim udžbenicima do nesmetanog korištenja ustaških simbola u javnom prostoru. Mitologizacija Tuđmanovog doba i suspenzija suočavanja s prošlošću je bila tema predavanja profesora Markovine. U fokusu predavanja je bilo podizanje spomenika Franji Tuđmanu u samom središtu Splita koje je jednoglasno izglasalo Gradsko vijeće 2013. godine. S obzirom da se radilo praktično o svjetovnoj kanonizaciji istoga, te da su sve znanstvene i intelektualne instance zakazale u tom trenutku može se reći da se radi o monopolizaciji na historiografijom, a u krajnjoj liniji i dubokoj civilizacijskoj polariziranosti u društvu i unutar historiografije između onih koji bi profesionalne standarde podredili kolektivu i onih koji bi suštinski propitivali utemeljiteljske mitove, izlažući se javnom linču s jedne strane i institucionalnoj marginalizaciji s druge. Profesorica Snježana Kordić je govorila o gorućem problemu manipulacije jezikom u političke svrhe, kao i tome da je jezik kojim se govori na području Balkana zapravo primjer jednog policentričnog standardnog jezika, dakle jezika kojim govori nekoliko naroda i unutar kojeg postoje razlike pa se po njima prepoznaje odakle dolazi govornik.

Primjeri takvih jezika u svijetu su arapski, njemački, nizozemski, kao i engleski itd. Kazala je kako varijante nisu različiti standardni jezici jer se u protivnom ne bismo mogli sporazumijevati bez problema. Ovo predavanje je izazvalo bujicu pitanja i komentara s obzirom da je to tema koja nam se na dnevnoj bazi predstavlja na različite (negativne) načine. Spomenula je i primjere u bivšoj Jugoslaviji kada se u školama govorilo i do 16 različitih jezika (tj. varijacija) bez ikakvih prepreka u svakodnevnoj komunikaciji. Rješenje koje je predložila za suspenziju nacionalizacije jezika je bilo uvođenje predmeta pod jedinstvenim nazivom "Jezik i književnost" ili "Jezik u nastavi".

Vesna Teršelič, osnivačica udruženja "Documenta" koje se bavi doprinosom razvijanja individualnih i društvenih procesa suočavanja s prošlošću u izgradnji održivog mira u Hrvatskoj i široj regiji produbljujući javni dijalog i inicirajući debate o javnim politikama koje potiču suočavanje s prošlošću, je govorila o snimanju svjedočanstava. Samim tim, kaže aktivistkinja Teršelič, u vremenu bitke za prevlast u prostoru pamćenja jednih i zaborava drugih koja se rijetko stišava, zapisivanje i snimanje svjedočanstava može biti put prema iscjeljenju. Prikazan je i kratki isječak iz jednog od intervjua.
Po završetku učionice je nastavljeno druženje i rasprava o ovim temama